U Beogradu je 27. maja 2025. godine u Privrednoj komori Srbije održan naučno stručni skup ”INFORMATIKA 25” u organizaciji Društva za informatiku Srbije.
Tradicionalno, na skupu su svoje prezentacije izneli dva predstavnika iz akademske zajednice i dva iz IT industrije.
Prof. dr Miloš Milić sa FON-a je održao predavanje “Uticaj LLM modela na kvalitet softvera”. On je objasnio uticaj LLM modela na dalji razvoj softvera i obrazovanje softverskih inženjera. Kvalitet softvera je prepoznat kao važna oblast u softverskom inženjerstvu. On predstavlja usaglašenost sa zahtevima i može se definisati kao sposobnost softverskog proizvoda da zadovolji zahtevane i podrazumevane potrebe u određenim uslovima. Veliki jezički modeli (eng. Large Language Models – LLM) predstavljaju modele dubokog učenja koji su trenirani na velikim podacima i sposobni da razumeju, generišu i manipulišu prirodnim jezikom. Zahtevaju veliku računarsku infrastrukturu, ali mogu značajno pomoći u obezbeđivanju kvaliteta softvera. Skrenuo je pažnju na prednosti i sadašnje nedostatke ovog modela.
Prof. dr Marko Mišić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu je održao predavanje “Primena velikih jezičkih modela u paralelizaciji izvornog programskog koda”. Softverski alati zasnovani na velikim jezičkim modelima umnogome menjaju način na koji se programiraju današnji računarski sistemi. Značajne primene postoje u generisanju programskog koda na osnovu upita postavljenih na prirodnom jeziku, procesima recenziranja, verifikacije i testiranja, kao i popravci programskog koda. U poslednjih dvadeset godina je došlo do značajnog povećanja procesorske moći, pre svega kroz razvoj višejezgarnih centralnih procesora, ali i mnogojezgarnih grafičkih procesora što je dodatno doprinelo razvoju računarstva visokih performansi, paralelnog programiranja i obradi velike količine podataka. U okviru ovog predavanja je predstavljena upotreba velikih jezičkih modela u paralelizaciji postojećeg izvornog programskog koda, sa naglaskom na upotrebu produkcionih alata kao što su ChatGPT i Github Copilot i programskog modela visokog nivoa kao što je OpenMP.
U nastavku skupa, Srećko Miodragović iz kompanije Comtrade je održao predavanje “Potencijali i primene blokchain tehnologije”. Blockchain tehnologija je postala jedan od najvažnijih inovacija u digitalnom svetu, sa velikim potencijalom da transformiše mnoge industrije. U ovoj prezentaciji predstavljeni su osnovni principi blokchaina, kao što su decentralizacija, sigurnost i transparentnost, kao i njegove primene u različitim sektorima. Fokus je bio na primene blokchain tehnologije u finansijama, zdravstvu, lancima snabdevanja, upravljanju podacima i pravima intelektualne svojine. Takođe, razmatrani su izazovi koji se javljaju prilikom implementacije blokchaina, uključujući tehničke i regulativne prepreke, kao i njegova uloga u bliskoj budućnosti.
Filip Filipović iz kompanije ABSoft je održao predavanje “Specifičnost implementacije AB Soft ERP-a“ u preduzećima u kojima se periodično automatski generišu fakture za veliki broj korisnika usluga. Ovaj ERP modul prvenstveno koriste javna komunalna preduzeća. Podržane delatnosti su potrošnja vode, toplotne energije, iznošenje smeća, održavanje stambenih i poslovnih prostora, zakup pijačnih kapaciteta, pogrebne usluge. Tehnički najzahtevnija j emigracija podataka, ali jednom uspešno instaliran modul donosi velike prednosti za korisnike.
Učesnici su sa velikim interesovanjem pratili predavanja i iznosili svoja mišljenja i komentare. Radom skupa je rukovodila prof. dr Dragana Bečejski Vujaklija.
Prezentacije sa skupa mogu se preuzeti sa ove stranice sajta.






U nastavku skupa je održana redovna Skupština Društva za informatiku Srbije. Razmatrani su i usvojeni Izveštaj o radu od 2021. do 2025. godine i izveštaj Nadzornog odbora DIS. Konstatovano je da je organizacijom 47 stručnih skupova učinjen značajan doprinos informatizaciji Srbije. DIS treba i dalje da bude među vodećim akterima razvoja informacionog društva u Srbiji. Naredni zadaci su: podrška još dinamičnijoj digitalnoj transformaciji poslovanja, primena veštačke inteligencije, razvoj digitalnog identiteta, zaštita privatnisti i dr.
Izabrano je rukovodstvo DIS za naredni četvorogodišnji period.
