Društvo za informatiku Srbije i Privredna komora Beograda su 17. septembra 2015. godine organizovali Okrugli sto o poboljšanju uslova za otvaranje IT kompanija u Srbiji, kao realne šanse za značajno povećanje broja visokoobrazovanih i dobro plaćenih radnih mesta.

Na osnovu izlaganja i diskusije prisutnih, predložene su

 

P R E P O R U K E
Za podršku razvoju industriji u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija(IKT) u Srbiji

 

DIS_PKB

 

  1. Uvesti poreske olakšice za kompanije koje ulažu u obrazovanje i naučno-istraživački razvoj,
  2. Uskladiti kvote za upis studenata sa potrebama privrede,
  3. Uvesti poreske olakšice za kompanije koje investiraju u IT,
  4. Uvesti podsticaje za domaći razvoj, proizvodnju i izvoz softvera,
  5. Pojednostaviti procedure:
    1. Osnivanja kompanije kada je osnivač strani državljanin
    2. Za zapošljavanje stranaca
  6. Stimulisati razvoj privatnih i državnih biznis inkubatora, akceleratora i tehnoloških parkova i u okviru njih podsticati razvoj novih IKT proizvoda i usluga,
  7. Usaglasiti normativni okvir u oblasti zaštite ličnih podataka sa relevantnim propisima Evropske unije (Direktiva 95/46/EZ i odluka EK od 5. februara 2010. o “Standardnim ugovornim klauzulama za prenos ličnih podataka obrađivačima u trećim zemljama”)
  8. Podsticati razvoj novih i širenje primena servisa eUprave za građane i pravna lica,
  9. Osmisliti mehanizme za smanjivanje poreza i doprinosa na zarade zaposlenih u IKT sektoru,
  10. Analizirati i promeniti administrativne procedure u platnom prometu koje su dovele do pojave da pojedine IKT kompanije obustavljaju rad u Srbiji i otvaraju fiktivne račune u inostranstvu.

O B R A Z L O Ž E NJ E:

  1. Najveći problemi razvoja IT industrije u Srbiji su nedostatak kadrova i smanjivanje IT tržišta. Potrebna je pomoć kompanijama da više investiraju u obrazovanje i osposobljavanje IT kadrova kako bi širile delatnost. Predlaže se da Ministarstvo finansija ispita mogućnosti da se kompanijama koje ulažu u osposobljavanje kadrova za primene IKT u procesu rada obezbede odgovarajuće poreske olakšice zavisno od uloženih sredstava.
  2. Već nekoliko godina nedostaju kadrovi sa visokom spremom za rad na razvoju i primeni IKT. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja treba da poveća kvote za upis studenata na fakultete i smerove iz oblasti informatike.
  3. U Srbiji ulaganja privrede u IKT počev od 2008. godine opadaju ili stagniraju. Predlažemo da Ministarstvo finansija i Ministarstvo privrede razmotre mogućnosti da se kompanijama koje ulažu u primene IKT odobre poreske olakšice. Povećana ulaganja u primene IKT omogućiće rast proizvodnje i konkurentnosti i porast kvaliteta privređivanja.
  4. Izvoz softvera i IT usluga ima velike mogućnosti za razvoj. Potrebno je razmotriti mogućnosti da se domaćim IT kompanijama koje razvijaju i izvoze softver i IT usluge dodele odgovarajući podsticaji i olakšice za nastupe na stranim tržištima, sajmovima i sl.
  5. Nelogične administrativne procedure koje treba pojednostaviti. Ovo se pre svega odnosi na:
    1. Obavezu da se stranci prijavljuju i to u roku od 24 časa od trenutka zasnivanja ili promene boravišta.
    2. Obavezu da uz zahtev za izdavanje radne dozvole za zapošljavanje iz člana 16, st. 1. i 2. Zakona „pribavljaju se, odnosno prilažu se original ili overena fotokopija dokaza o ispunjenosti uslova radne dozvole za zapošljavanje iz člana 16, st. 1. i 2. Zakona: (1) rešenje o upisu poslodavca u registar nadležnog organa, (2) putna isprava stranca, odnosno lična karta ukoliko poseduje istu, (3) odobrenje za privremeni boravak stranca, (4) uverenje iz jedinstvene baze centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja kojim poslodavac dokazuje da pre podnošenja zahteva nije otpuštao zaposlene usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena na radnim mestima za koje se traži radna dozvola, u skladu sa propisima o radu, (5) potvrda organizacije nadležne za poslove zapošljavanja da u periodu od mesec dana pre podnošenja zahteva na evidenciji nema državljana Republike, lica koja imaju slobodan pristup tržištu rada ili stranca sa ličnom radnom dozvolom, odgovarajućih kvalifikacija, (6) predlog ugovora o radu ili drugog ugovora kojim se ostvaruju prava po osnovu rada, u skladu sa zakonom, koji obavezno sadrži odredbu da obavljanje poslova u periodu kada traju nastavne aktivnosti ne traje duže od 20 sati nedeljno, odnosno 80 sati mesečno, (7) izvod iz pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova, ili, ukoliko ima manje od 10 zaposlenih, izjava poslodavca, koja sadrži naziv i opis poslova, vrstu i stepen zahtevane stručne spreme, odnosno obrazovanja i druge posebne uslove za rad na poslovima za radno mesto, (8) diploma, odnosno uverenje (javna isprava) o stečenoj odgovarajućoj vrsti i stepenu zahtevane stručne spreme, odnosno obrazovanja, (9) isprava, odnosno potvrda kojom stranac dokazuje da ispunjava uslove iz zahteva poslodavca koji se odnose na sposobnosti, kvalifikacije, prethodno iskustvo i druge posebne uslove za rad na poslovima za radno mesto, (10) dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi;“
    3. Potvrda organizacije nadležne za poslove zapošljavanja da u periodu od mesec dana pre podnošenja zahteva na evidenciji nema državljana Republike, lica koja imaju slobodan pristup tržištu rada ili stranca sa ličnom radnom dozvolom, odgovarajućih kvalifikacija, koja je uslov za dobijanje radne dozvole za stranca.
    4. Obavezu da osnivački kapital bude uplaćen u dinarima i različitu praksu ponašanja poslovnih banaka pri otvaranju računa nerezidenata-fizičkih lica u vezi sa tim.
  6. U najrazvijenijim zemljama u svetu trenutno je praksa da se najveći broj radnih mesta ostvaruje startap kompanijama i samo zapošljavanjem. U ovom procesima vitalna je uloga razvoja IKT inkubatora, akceleratora i tehnoloških parkova. Zato država i lokalna samouprava treba da stimulišu njihovo osnivanje i rad.
  7. Postoji značajan poslovni i razvojni potencijal za IT kompanije iz Srbije u poslovima udaljenog vršenja IT usluga i hostovanja podataka udaljenim klijentima. Potrebno je usaglasiti regulativu i obezbediti status Srbije, kao zemlje u koju je pod određenim uslovima dozvoljen izvoz ličnih podataka.
  8. Širenjem primena i razvojem novih servisa eUprave doprinosi se efikasnijem radu državnih organa, smanjivanju potrebnog vremena da građani i pravna lica ostvare svoja prava kod državnih organa, a i motiviše se širi krug korisnika da nabavlja IKT opremu i time razvija domaće IKT tržište.
  9. Smanjivanje poreza i doprinosa na zarade doprineće motivisanju domaćih i stranih investitora da ulažu u razvoj IKT sektora u Srbiji.
  10. Pojedine IKT kompanije imaju probleme u obavljanju platnog prometa i zbog toga prestaju sa radom u Srbiji i finansijsko poslovanje i platni promet prenose u inostranstvo. Potrebno je analizirati ovu pojavu i preduzeti potrebne mere da te kompanije celokupni platni promet obavljaju u Srbiji. Time bi se njihovi porezi i doprinosi realizovali u Srbiji.

Predstavnici Društva za informatiku Srbije i Privredne komore Beograda spremni su da nadležnim organima detaljnije predstave i obrazlože iznete PREPORUKE.

Uvereni smo da se realizacijom predloženih PREPORUKA doprinosi stvaranju povoljnijih uslova za razvoj i plasman proizvoda i usluga koje pružaju kompanije u IKT sektoru Srbije.

 

Dokument možete preuzeti ovde>>>