Rezime tribine o razvoju i problemima IT nauke u Srbiji

 

 

Povod za organizovanje tribine:

Imajući u vidu da je država uočila značaj IT industrije i započela niz akcija podrške ovoj grani privredne delatnosti, Društvo za informatiku Srbije, u saradnji sa Matematičkim Fakultetom, organizovalo je tribinu o razvoju i problemima IT nauke u Srbiji. Kako (i) u ovoj oblasti ne bismo bili samo izvršioci, namera je da pokrenemo akciju koja bi trebalo da rezultuje boljom podrškom države razvoju IT nauke.

Tribini je prisustvovalo oko 30 učesnika, pretežno predstavnika akademske zajednice i instituta, članova Društva za informatiku Srbije i jedan predstavnik IT industrije. Iako su pozvani na tribinu, predstavnika nadležnih ministarstava i državnih organa nije bilo.

Uvodna izlaganja i diskusije:

  • Doc. dr Mladen Nikolić, Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu
  • Prof. dr Jelica Protić, ETF, Univerzitet u Beogradu
  • Prof. dr Mirjana Ivanović, Matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
  • Prof. dr Dejan Simić, FON, Univerzitet u Beogradu
  • Prof. dr Ivan Luković, FTN, Univerzitet u Novom Sadu
  • Prof. dr Sanja Vraneš, Institut »Mihailo Pupin«, Beograd
  • Dr Bojan Marinković, Matematički institut SANU, Beograd
  • Aleksandar Vukalović, Udruženje e-sigurnost
  • Nebojša Bjelotomić, direktor SAGA New Frontier Group
  • Nikola Marković, predsednik Društva za informatiku Srbije

 

Moderator:

  • Prof. dr Dragana Bečejski-Vujaklija, Društvo za informatiku Srbije

U nastavku je rezime uvodnih izlaganja i diskusije učesnika.

 

 

Ključne konstatacije i predlozi za kvalitetniji razvoj IT nauke

  1. Nivo akademskih i naučnih institucija

Metod vrednovanja

  • Za napredovanje i ponovni izbor u nastavna i naučna zvanja, vrednuju se uglavnom naučni radovi. Patenti i softverska rešenja nose veoma malo bodova prilikom vrednovanja naučnih rezultata. Razvojni i inovativni projekti koji ne rezultiraju radom u naučnom časopisu nisu stimulisani.

Naučni radovi

  • U jednom broju objavljenih naučnih radova je „nevidljiva“ akademska institucija autora, zbog nejednoznačnog navođenja. Potrebno je doneti propis za jednoznačno navođenje ustanove u afilijaciji, prevod naziva institucije na engleski treba da bude jedinstven, mora biti naveden univerzitet.
  • Problemi koji se razmatraju u IT istraživanjima su ili teorijske prirode, ili su većinom postojeći problemi iz literature (inostranih naučnih časopisa). U tom slučaju, istraživanje je usmereno ka postizanju boljih rezultata za problem koji je već rešen, delimično ili u potpunosti. Istraživanje postaje takmičenje sa nekim ko je u početnoj prednosti zbog dostupnosti podataka o kojima je izvršeno istraživanje. Mali je broj realnih, praktičnih problema iz privrede.
  • Jedno od mogućih rešenja je kontaktirati državne institucije (vojska, policija, IT kancelarija) za dobijanje adekvatnih predmeta istraživanja koja će biti finansirana.

Nepostojanje jasne strategije i prioriteta razvoja IT nauke u okviru univerziteta i unutar fakulteta

  • Suštinsko neshvatanje osobenosti IT nauke i njenih specifičnosti.
  • Potrebna podrška univerziteta za privlačenje studenata na matematička IT usmerenja.
  • Potrebna integracija oblasti bliskih IT – interoperabilnost i interdisciplinarnost.

Interni problemi univerziteta

  • Suštinsko, a ne samo formalno zalaganje za autonomiju univerziteta
    • Izbegavanje lokalnog „političkog“ kadriranja,
    • Zalaganje za visoku stručnost, integritet, nezavisnost i visoki moral rukovodećeg kadra i kadra od uticaja, kome većina ljudi veruje.
  • Suštinsko, a ne samo formalno promovisanje principa etičnosti
    • efikasno i javno sankcionisanje neetičkog ponašanja svake vrste.

Interni problemi naučnog razvoja na institutima i univerzitetima

  • Različit način bodovanja projekata čak i u okviru iste institucije,
  • Nedovoljno interesovanje za apliciranje za međunarodne projekte,
  • Nedostaju problemi za naučno rešavanje, nema dovoljno novih ideja; najčešći radovi – studije slučajeva, doktoranti često rešavaju izmišljene probleme.

 

Konkretni predlozi:

  • Stvaranje svesti kod univerzitetskog i naučno istraživačkog kadra o potrebi stalnog praćenja savremenih trendova „digitalnog društva“,
  • Stvaranje afirmativnog ambijenta za stalne inovacije,
  • Odabrati niše razvoja, u kojima je manja konkurencija, a isplativiji rezultati,
  • Društvo za informatiku Srbije poziva naučne radnike u oblasti IT da najkvalitetnija rešenja kandiduju za plakete DIS,
  • Iskoristiti naklonost države IT sektoru za rešavanje problema IT nauke,
  • Intenzivirati saradnju sa privredom,
  • Domaći naučno-tehnološki razvoj u oblasti IT treba da ima za cilj ostvarivanje većeg uticaja na razvoj domaćeg IT sektora i da generiše kvalitetne predloge za razvoj Srbije.

 

2. Problemi na relaciji Akademija – Država

Potrebna jasna i utemeljena strategija razvoja nauke u oblasti IT u Srbiji

  • Obezbeđenje realnog, dugoročnog investiranja u oblast
  • Stvaranje afirmativnog ambijenta za značajnije direktno investiranje IT kompanija iz javnog sektora u IT nauku i obrazovanje
  • Evaluacija razvojnih projekata za napredovanje univerziteta
  • Materijalna stimulacija od strane države
  • Saradnja sa privredom – izvor finansiranja
  • Uvesti jedinstveni sistem za evidenciju naučnih radova i projekata
  • Ulaganje u kvalitet obrazovanja na nižim nivoima

Problem kadra

  • Povećanjem broja studenata koji se upisuju na IT usmerenja, nastaje potreba za više nastavnika i saradnika.
  • Izuzetno je veliko aktuelno opterećenje nastavom i nastavnika, i saradnika, a na snazi je zabrana zapošljavanja u javnom sektoru.
  • Drastične su razlike u platama na univerzitetu i u industriji
  • Postepeno se gasi pozicija asistenta, a nije jednoznačno rešen status saradnika u nastavi.
  • Velike su razlike u uslovima rada i mogućnostima za napredovanje u odnosu na inostranstvo

Problemi na nižim nivoima obrazovanja

  • Broj nastavnika u srednjim i osnovnim školama predstavlja ozbiljnu prepreku podizanju nivoa znanja učenika, kao i povećanju njihovog broja u srednjim školama za IT zanimanja.
  • Studenti koji završe studije, zbog niskih primanja, nisu motivisani da rade u školi, već idu u privredu i javni sektor.

Uslovi rada

  • Nedostatak radnog prostora -kancelarijskog, učioničkog i laboratorijskog, i pored preduzetih mera, u nekim sredinama je alarmantan.
  • Nedovoljna količina i kvalitet opreme.

 

KONKRETNI PREDLOZI:

  • U Strategiji razvoja naučnog rada treba definisati uslove za brži razvoj nauke u oblasti IT, uz jasnu i utemeljenu strategiju razvoja istraživačkog i nastavničkog kadra,
  • Neophodno je uključiti i motivisati mlade za naučno-istraživački rad kroz:
    • Finansiranje doktorskih studija,
    • Primenjena istraživanja,
    • Povezivanje sa privredom.

 

3. PROBLEMI NA RELACIJI AKADEMIJA – IT INDUSTRIJA

  • Komunikacija IT industrije i akademije je slaba, gotovo da ne postoji. U tu svrhu Treba podržati inicijativu da se u PKS formira sektor za saradnju sa naukom.
  • IT industrija je manje orijentisana na inovativne aktivnosti, više se bavi standardnim poslovima na nivou autsorsinga. Shodno tome, potreba za saradnjom sa istraživačkim institucijama je niska.
  • IT industrija ima hroničan nedostatak inženjera. Tako se stvara nelojalna konkurencija koja odvlači kadrove iz akademije u IT industriju za autsorsing, bez inovacija, gde su mnogi poslovi u sivoj zoni, pa samim tim bolje plaćeni, jer nema davanja državi.
  • Startapi jesu rešenje za realizaciju manjih naučnih projekata, ali za veće projekte potrebna je integracija više učesnika sa obe strane.
  • Rešenje su zajednički istraživački i razvojni projekti kompanija i univerziteta. Važno pitanje koje prethodno treba definisati je autorska svojina.
  • Opšteprihvaćena konstatacija je da je potrebno organizovati tribinu na kojoj će razgovarati predstavnici akademske zajednice i IT industrije i potruditi se da u direktnom kontaktu pronađu rešenja za bolju integraciju srpske IT nauke u praksu.

 

Rezime će biti dostavljen fakultetima koji obrazuju stručnjake informatičkih profila, institutu „Mihajlo Pupin“ i Matematičkom institutu SANU, Ministarstvu za nauku, prosvetu i tehnološki razvoj, Ministarstvu za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Ministarstvu za državnu upravu i Kancelariji za IT i eUpravu. Takođe, Rezime će se objaviti na sajtu DIS.

 

Ovde možete preuzeti PDF verziju dokumenta