Search here...

O nama

28. juna 1973. godine, u Beogradu na Elektrotehničkom fakultetu, održana je osnivačka skupština na kojoj je osnovano Društvo za informatiku Srbije (DIS).
Na skupštini je prihvaćena inicijativa za osnivanje Društva, usvojen Statut i izabrani organi Društva.
Prof. dr Tihomir Aleksić je u svojstvu predsednika Inicijativnog odbora za osnivanje Društva, na Osnivačkoj skupštini rekao:

U našem društvu, društvu ubrzanog razvoja, informatika je imala i dalje će imati značajno mesto. Društvo za informatiku Srbije će omogućiti udruživanje ljudi raznih struka kojima su potrebni rezultati informatike.

O osnivanju Društva za informatiku Srbije svedoče sledeći dokumenti:

  • Dnevni red osnivačke skupštine,
  • Zapisnik sa osnivačke skupštine Društva za informatiku Srbije održane 28.06.1973. godine u Beogradu,
  • Uvodno izlaganje na Osnivačkoj skupštini Društva za informatiku Srbije,
    koje je održao prof. dr Tihomir Aleksić dipl. ing. (28.06.1973. god.)
  • Članak „U Beogradu osnovano Društvo za informatiku Srbije“, objavljen u „Praksi“- septembar 1973. god.

U vreme osnivanja Društva za informatiku Srbije u Republici Srbiji bilo je oko 150 računskih centara u kojima su se računari koristili za obrade masovnih podataka, automatizaciju pojedinih poslova i informisanje. Procenjuje se da se u to vreme, poslovima automatske obrade podataka i šire informatike u računskim centrima, pojedinim fakultetima i institutima i preduzećima koja su proizvodila računare bavilo oko 1.500 stručnjaka.

Vodeći korisnici računara bili su: Zastava, Geneks, Ineks, Beobanka, Investiciona banka, Jugobanka, Fabrika Ivo Lola Ribar, Jugopetrol, Fabrika kablova u Svetozarevu, Poljoprivredni kombinat Beograd, BEKO, Služba društvenog knjigovodstva Jugoslavije, Savezni zavod za statistiku, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Savezni sekretarijat za unutrašnje poslove, Narodna banka Jugoslavije, Gradski zavod za statistiku Beograda, Gradski zavod za informatiku Beograda, Tanjug, Utva Pančevo, Navip, Goša, Poljobanka, Elektronska industrija Niš, Elektrotehnički fakultet u Beogradu, Institut Mihajlo Pupin, Institut u Vinči, Novkabel, Energoprojekt, Prirodno matematički fakultet u Beogradu i dr.

Nivo obrade podataka i obučenost kadrova bili su na nivou tadašnjih trendova u svetu.
U Institutu Mihajlo Pupin i Elektronskoj industriji u Nišu proizvodili su se domaći računari (CER, TIM, EI-H6,…).
Naša država tada je bila u ubrzanom privrednom i društvenom razvoju i postojao je odgovarajući interes i podsticaj za primene računara u privredi, upravi i naučnim institucijama.
U ovom ambijentu nastale su i razvijale se aktivnosti Društva za informatiku Srbije i one su bile odraz povoljnih privrednih prilika i komplementarne sa ukupnim privrednim i informatičkim ambijentom u zemlji.

CILJEVI I ZADACI DRUŠTVA ZA INFORMATIKU SRBIJE

Društvo za informatiku Srbije je dobrovoljno, nevladino, neprofitno, stručno udruženje građana osnovano radi ostvarivanja ciljeva u oblasti razvoja informacionog društva u Srbiji.
Aktuelni Statut Društva za informatiku Srbije usvojen je 2010. godine ali su ciljevi i zadaci bili isti i u ranijim statutima.
U Statutu Društva za informatiku Srbije određeni su sledeći ciljevi:

  • okupljanje i povezivanje stručnjaka koji se bave proizvodnjom, razvojem, primenom i obrazovanjem u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija,
  • praćenje i popularisanje savremenog razvoja nauke, tehnike i tehnologije i njihove primene u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija,
  • sagledavanje stanja u razvoju informacionog društva i predlaganje potrebnih mera,
  • saradnja sa organima uprave, privrednim komorama, naučnim institucijama i drugim organizacijama u sagledavanju stanja i predlaganju mera u cilju razvoja informacionog društva,
  • stručno usavršavanje kadrova za najnovije primene informaciono-komunikacionih tehnologija i dr.

U Statutu Društva predviđeno je da se sprovođenje ciljeva i zadataka ostvaruje: organizovanjem stručnih skupova, tribina, okruglih stolova, predavanja, promocija, seminara, kurseva, izdavanjem stručnih biltena, izradom elaborata, studija, analiza i dr.

Rad Društva je javan i na skupovima su dobrodošli svi zainteresovani građani i mediji.